Karijes je jedan od najčešćih dentalnih problema u Srbiji i širom sveta. Procenjuje se da preko 90% odraslih starijih od 20 godina ima neki oblik karijesa.
Ovaj članak istražuje uzroke karijesa, simptome, metode lečenja i prevenciju, kako biste bolje razumeli ovaj čest problem.
Šta je karijes?
Karijes je bolest zuba koja nastaje kao posledica razgradnje zubne gleđi, najtvrđeg spoljašnjeg sloja zuba, usled dejstva kiselina koje proizvode bakterije u ustima.
Bakterije koje se nakupljaju na zubima stvaraju plak, koji proizvodi kiseline kada dođe u kontakt sa šećerima iz hrane i pića. Te kiseline oštećuju zubnu gleđ, što dovodi do demineralizacije i eventualno do karijesa.
To je proces u kojem se minerali iz gleđi postepeno razgrađuju, što dovodi do stvaranja šupljina ili „rupa“ u zubu.
Ako se karijes ne tretira, može prodreti kroz dentin (unutrašnji sloj zuba) i doći do pulpe, što izaziva bol, infekciju i u krajnjem slučaju može dovesti do gubitka zuba.
Kako nastaje karijes?
Karijes je rezultat kombinacije faktora, uključujući prisustvo bakterija u ustima, konzumaciju hrane bogate šećerima i lošu oralnu higijenu.
Karijes započinje kada se bakterije prirodno prisutne u ustima nakupe na zubima i stvore tanak, lepljiv sloj poznat kao zubni plak.
Ovaj plak se formira kada bakterije, uglavnom Streptococcus mutans i Lactobacillus, dođu u kontakt sa šećerima i skrobom iz hrane i pića.
Bakterije koriste ove ugljene hidrate kao izvor energije i proizvode kiseline kao nusproizvod svog metabolizma.
Kada bakterije iz plaka razgrade šećere, oslobađaju kiseline koje počinju da razaraju zubnu gleđ – najtvrđi i najspoljniji deo zuba.
Kiseline demineralizuju zubnu gleđ, uklanjajući važne minerale kao što su kalcijum i fosfat. Ovaj proces izaziva slabljenje strukture zuba.
Prvo se javlja početna demineralizacija i na površini zuba se pojavljuju bele mrlje, što je znak ranog karijesa.
Ako se na vreme primete, ovi rani stadijumi karijesa mogu biti reverzibilni, naročito uz pravilnu oralnu higijenu i upotrebu fluorida, koji može ponovo mineralizovati zube.
Ako se demineralizacija nastavi i ne leči, kiseline nastavljaju da razaraju gleđ, sve dublje prodirući u zub.
Kada se gleđ probije, karijes se širi na mekši i osetljiviji sloj zuba – dentin.
Zbog manje gustine dentina, kiseline lakše prodiru u dublje slojeve zuba, stvarajući šupljine (kavitete).
U ovoj fazi, karijes može izazvati osetljivost zuba na hladnoću, toplotu ili slatko.
Ako se karijes ne leči, nastavlja da se širi kroz dentin sve do pulpe zuba, gde se nalaze nervi i krvni sudovi.
Kada infekcija dođe do pulpe, može izazvati ozbiljan bol, infekciju (apsces), pa čak i potrebu za vađenjem zuba.
Ako se karijes ne tretira na vreme, može izazvati ozbiljnije komplikacije kao što su infekcija vilice, gubitak zuba i širenje infekcije na okolna tkiva i kosti.
Uzroci karijesa
Glavni uzrok karijesa je neadekvatna oralna higijena, ali postoje i drugi faktori koji doprinose njegovom razvoju.
Konzumacija hrane i pića bogatih šećerima (npr. slatkiša, gaziranih pića, testa) stvara idealno okruženje za bakterije koje izazivaju karijes. Šećeri se brzo razlažu u kisele produkte koji oštećuju gleđ.
Pljuvačka pomaže u zaštiti zuba jer ispira ostatke hrane i neutrališe kiseline koje stvaraju bakterije.
Kada postoji manjak pljuvačke (suva usta, kserostomija), što može biti izazvano dehidratacijom, uzimanjem određenih lekova, pušenjem ili medicinskim stanjima kao što je Sjögrenov sindrom, zubi postaju podložniji karijesu.
Kada se desni povuku, izlažu se koreni zuba koji nisu zaštićeni gleđi, već dentinom. Ova površina je mekša i podložnija napadima bakterija i kiselina, što dovodi do karijesa na korenu zuba.
Zubi koji su nepravilno raspoređeni ili tesno zbijeni mogu otežati pravilno čišćenje. Hrana i bakterije se lakše zadržavaju u teško dostupnim područjima, što povećava rizik od karijesa.
Osim toga, zubne proteze, mostovi, krunice, i plombe koje se ne uklapaju dobro takođe mogu stvoriti mesta gde se bakterije skupljaju.
Starije osobe su podložnije karijesu zbog trošenja zubne gleđi i većeg rizika od suvoće usta. Takođe, stariji ljudi često koriste lekove koji mogu izazvati kserostomiju, što dodatno povećava rizik od karijesa.
Genetika može igrati ulogu u predispoziciji za karijes. Nasleđene osobine poput debljine zubne gleđi, sastava pljuvačke i strukture zuba mogu uticati na to koliko su zubi otporni na karijes.
Simptomi karijesa
Simptomi karijesa mogu varirati u zavisnosti od stadijuma bolesti i položaja karijesa na zubu. Na početku razvoja, simptomi mogu biti jedva primetni, ali kako karijes napreduje, znaci postaju očigledniji i bolniji.
Rani simptomi karijesa
U najranijoj fazi, kada gleđ počinje da gubi minerale, mogu se pojaviti bele mrlje na površini zuba. Ovaj znak ukazuje na početnu demineralizaciju, ali obično ne izaziva bol ili nelagodnost.
Zubi mogu postati osetljivi na konzumiranje hladnih pića, hrane ili slatkiša. Ova osetljivost se javlja jer kiseline oštećuju gleđ i izlažu dentin, koji je osetljiviji na spoljašnje nadražaje.
Kako karijes napreduje, može se javiti blaga, povremena bol ili nelagodnost tokom žvakanja ili konzumiranja određenih vrsta hrane.
Napredni simptomi karijesa
Kada karijes prodre dublje u zub, pojavljuju se vidljive rupe ili šupljine na zubima. Ove šupljine mogu varirati u veličini, a najčešće su tamnije boje, smeđe ili crne.
Bol može postati intenzivnija i konstantnija kada karijes zahvati dublje slojeve zuba, uključujući dentin i pulpu. Žvakanje hrane ili pritisak na zahvaćeni zub može izazvati oštru bol.
Osetljivost na tople ili hladne napitke i hranu postaje intenzivnija kako karijes napreduje ka dentinu. Osetljivost može trajati nekoliko sekundi do minuta nakon konzumiranja ovih namirnica.
Šupljine, pukotine ili tamne mrlje mogu postati očigledne na površini zuba. Ove promene se mogu lako primetiti kada karijes napreduje u kasnije faze.
Bakterije koje izazivaju karijes mogu izazvati loš zadah (halitozu) i neprijatan ukus u ustima. Ovo je često posledica propadanja zubne strukture i akumulacije bakterija i ostataka hrane u šupljinama.
Kasni simptomi karijesa
Kada karijes zahvati pulpu zuba, bol može postati veoma intenzivna i konstantna. Ova bol se često opisuje kao pulsirajuća i može se proširiti na vilicu ili uvo.
Ako se karijes ne leči, može doći do infekcije unutar zuba, što izaziva otok desni i okolnog tkiva. U težim slučajevima, može se razviti apsces – džep gnoja koji izaziva ozbiljan bol i oticanje lica ili vrata.
U najnaprednijim slučajevima, karijes može toliko oštetiti zubnu strukturu da zub postane oslabljen i zahteva vađenje.
Karijes lečenje
Lečenje karijesa zavisi od stadijuma bolesti. U početnim fazama, kada je oštećenje minimalno, remineralizacija zuba može biti moguća pomoću proizvoda koji sadrže fluorid.
Međutim, ukoliko je karijes napredovao, sledeće metode mogu biti neophodne:
Plombiranje: Najčešći tretman karijesa uključuje uklanjanje oštećenog dela zuba i popunjavanje šupljine materijalom kao što je kompozitna smola ili amalgam.
Krune: Kada je oštećenje zuba ozbiljno, možda će biti potrebno postaviti krunu koja prekriva i štiti oštećeni zub.
Lečenje kanala korena: Ukoliko je karijes došao do pulpe zuba, potrebna je endodontska terapija (lečenje kanala korena), kako bi se uklonila inficirana pulpa i očuvala struktura zuba.
Vađenje zuba: U ekstremnim slučajevima, kada je zub previše oštećen da bi se spasio, vađenje zuba je jedino rešenje.
Prevencija karijesa
Prevencija je najbolji način da se izbegne razvoj karijesa. Sledeći koraci mogu vam pomoći da očuvate zdrave zube:
Redovno pranje zuba: Pranje zuba najmanje dva puta dnevno pastom sa fluoridom pomaže u uklanjanju plaka i sprečava karijes.
Korišćenje zubnog konca: Zubni konac je ključan za uklanjanje plaka između zuba, gde četkica za zube ne može da dođe.
Zdrava ishrana: Ograničite unos šećera i ugljenih hidrata i jedite hranu bogatu vlaknima, vitaminima i mineralima, poput povrća, voća i mlečnih proizvoda.
Redovne posete stomatologu: Redovni pregledi i profesionalno čišćenje zuba omogućavaju stomatologu da identifikuje i leči karijes u ranoj fazi.
Upotreba fluora: Fluorid jača zubnu gleđ i smanjuje rizik od karijesa. Korišćenje fluoridnih proizvoda, kao što su paste za zube i vodice za ispiranje usta, može pomoći u prevenciji.
Kako ukloniti karijes prirodnim putem
Nažalost, to nije moguće. Ipak postoje prirodne metode koje mogu sprečiti pojavu karijesa.
Kokosovo ulje ima antibakterijska svojstva koja mogu pomoći u smanjenju bakterija u ustima. Praksa „mućkanja“ kokosovog ulja u ustima može pomoći u uklanjanju bakterija i smanjenju plaka.
Soda bikarbona može se koristiti kao prirodni abraziv za čišćenje zuba. Može pomoći u neutralizaciji kiselina koje uzrokuju karijes. Ipak, treba se koristiti umereno jer previše može oštetiti gleđ.
Poznat po svojim antibakterijskim svojstvima, čaj od žalfije može se koristiti kao prirodna vodica za ispiranje usta. Na sličan način možete koristiti i zeleni čaj ili kamilicu.
Aloe vera gel može imati antiseptička i antiinflamatorna svojstva. Nanosite gel direktno na zube i desni može pomoći u smanjenju bakterija i upala.
Kurkuma ima protivupalna i antibakterijska svojstva koja mogu pomoći u zaštiti zuba. Napravite pastu od kurkume i vode i njom tretirajte vaše zube.
Takođe, namirnice bogate vitaminom D, kalcijumom i vitaminom K2 mogu pomoći u jačanju zubne gleđi i kostiju. Zeleno lisnato povrće, mlečni proizvodi i masna riba su dobri izvori ovih nutrijenata.
Fokusiranje na zdravu ishranu, upotrebu prirodnih antimikrobnih sredstava, i održavanje dobre oralne higijene može pomoći u smanjenju rizika od karijesa i poboljšanju zdravlja zuba.
Ipak, najefikasniji način za lečenje karijesa ostaje pravovremena stomatološka intervencija i redovne proaktivne mere za očuvanje zdravlja zuba.
Zaključak
Karijes je čest dentalni problem koji može ozbiljno ugroziti zdravlje zuba ukoliko se ne leči na vreme.
Redovna oralna higijena, zdrava ishrana i redovne posete stomatologu ključni su za prevenciju karijesa.
Ukoliko se karijes razvije, važno je potražiti stručnu pomoć kako bi se sprečilo daljnje oštećenje zuba.
Iako postoje prirodni lekovi koji mogu pružiti dodatnu podršku, tradicionalni stomatološki tretmani ostaju najefikasniji način za lečenje karijesa.
eStomatologija Team čini nekoliko doktora stomatologije koji nastoje da pruže čitaocima savete i uvide iz najnovijih istraživanja o različitim stomatološkim temama na zabavan i razumljiv način.